Najstariji dokument u kojem se spominje Nedelišće potječe iz 1226. godine. Dokument se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, a to je darovnica kojom kralj Bela IV daruje veliko imanje nekom magistru Mihajlu. Župa Nedelišće se spominje u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine kao Ecclesia sancte Trinitatis (Crkva svete Trojice). Budući da se svetkovina Presvetog Trojstva uvijek slavi nedjelju nakon Duhova, od tuda (valjda) i ime Nedelišće koje potječe od dana nedjelje (ne delati – nedelišće) , dana Gospodnjeg kada se ne dela (ne radi).

Prema nekim navodima, smatra se da je današnja crkva sagrađena oko 1460. godine na mjestu gdje je prije bila stara drvena crkva. Od tog vremena datira gotičko svetište crkve na koje je u 17. stoljeću dograđena današnja lađa crkve i toranj u baroknom stilu. U svetištu se nalazi najvrjedniji detalj u župnoj crkvi: kustodija visoka 6m, majstorsko djelo nepoznatog kasnogotičkog kamenorezbara iz 16. stoljeća. U 18. stoljeću crkva dobiva dva pokrajnja oltara svetog Antuna Padovanskog i svetoga Vida, sakristiju, a nedaleko se gradi i barokna župna kuća. Oltar Gospe Lurdske dograđen je 1883. godine, a vrijednost mu je u tome što je to prvi i najstariji kip Gospe Lurdske u Hrvatskoj. U 1912. godini crkva je potpuno renovirana, dobila je vitraje (umjetnički oslikane prozore) koje je oslikao i postavio Josef Palka iz Budimpešte, te oltar sveta Tri Kralja. Iz te godine i potječe slika Posljednje večere koja se nalazi na luku između svetišta i lađe.

Župa je rasla brojem stanovništva, te su bile potrebne neke podjele. Tako je iz župe Nedelišće 1789. godine izdvojeno mjesto Macinec koje zajedno s naseljima Črečan, Trnovec i Gornji Hraščan od 1818. godine čini samostalnu župu Macinec. Naselja Kuršanec, Gornji Kuršanec i Totovec su 1973. godine pripojena župi Novo Selo na Dravi. A 1989. godine se izdvaja iz župe mjesto Strahoninec koje zajedno s naseljem Savska Ves čini također samostalnu župu. Tako su iz župe Nedelišće nastale dvije nove župe: župa Macinec (1818.) i župa Strahoninec (1989.).

Glavna župna proštenja su: Presveto Trojstvo (nedjelja nakon svetkovine Duhova) i Gospa Lurdska (11. veljače)