KRŠTENJE GOSPODINOVO I ULOGA DUHA SVETOGA

Lk 3, 15-16.21-22.

Draga braćo i sestre!

            Današnje sveto evanđelje stavlja naglasak na krštenju i na treću božansku osobu Duha Svetoga. Stoga ćemo prvo protumačiti značenje Ivanova krštenja i zašto se Isus krstio, a onda koja je uloga Duha Svetoga u krštenju, ali i našem životu.

1. Krštenje Gospodinovo.

Ivan je krstio na obraćenje. Čovjek koji se želio obratiti prije je morao priznati grijehe i iskazati žaljenje, a onda je ulazio u vodu gdje ga je Ivan uronio. Obred krštenja, dakle, predstavlja s jedne strane simbol smrti, a s druge strane simbol života. Naime, kada se čovjek uronio željelo se pokazati da se utapa grijeh, a kada je izronio iz vode da se čovjek oprao od prljavštine prošlosti koja ga opterećuje. To je također i predskazanje Kristove smrti (uranjanje) i Njegova uskrsnuća (izranjanje). Kristu, istina, nije bilo potrebno krštenje kada je bio bez grijeha i sam je Bog. No, evanđelist Matej nam daje malo šire svjedočanstvo po tom pitanju. Ivan Krstitelj je rekao Gospodinu: „Ti mene treba da krstiš, a ti da k meni dolaziš?“ A Isus mu je odgovorio: „ Pusti sada! Ta dolikuje nam da tako ispunimo svu pravednost.“ Ta pravednost, dakle, očituje se u Božjoj solidarnosti sa čitavim čovječanstvom. Krist je svoje djelovanje započeo upravo krštenjem tj. stupanjem na mjesto grešnika. Krist svojim krštenjem uzima na svoja ramena teret krivnje cijeloga čovječanstva i utapa tu krivnju u rijeci Jordanu. Tek na križu će se dovršiti ta pravednost kada će Krist grijehe cijeloga svijeta ponijeti na križ i u grob i tako ih pokopati, a čovjeku dati novi život u Duhu Svetome – to je uskrsnuće.

Isusovo krštenje se, dakle, shvaća da je ono ulazak u grijeh drugih –a to je silazak u pakao. I tako Krist svojim uranjanjem tj. kasnije svojom smrću, silazi u pakao. Ondje se s bori s đavlom te ga svladava jer On je Jači, On je Bog. On preuzima krivnju cijeloga svijeta na sebe, zbog toga jako trpi i pati, ali iz ljubavi i pravednosti on se poistovjećuje s čovjekom. Tako i naš sakrament krštenja je dio u toj neprestanoj borbi preobražavanja svijeta (Usp. Benedikt XVI., Isus iz Nazareta). I svi mi koji smo kršteni smo novi ljudi – Kristovi ljudi, oni koji se bore zajedno sa Kristom protiv đavla i u toj borbi pobjeđuju. To je također i zato jer smo mi primili Kristovo krštenje, a to je krštenje Duhom Svetim i ognjem.

1. Uloga Duha Svetoga.

Da bismo bili u dodiru s Kristom treba da nas prije dotakne Duh Sveti jer On u nama budi vjeru. Bez Duha Svetoga nije moguće vidjeti Sina Božjega, a bez Sina nitko se ne može približiti Ocu jer je spoznaja Oca Sin, a spoznaja Sina biva po Duhu Svetome. Tako nas uči Katekizam Katoličke Crkve. Duh Sveti je prvi koji svojom milošću budi našu vjeru i proizvodi novi život u Kristu. Zato je važno si posvjestiti da smo mi kršteni Duhom Svetim. Duh Sveti sišao je na Krista u tjelesnom obličju, u obliku goluba. To želi reći da Duha Svetoga i mi možemo susresti u tjelesnom obličju. Naime, ako Duh Sveti vodi prema Kristu, sve i svakoga tko ili što nas vodi Kristu je djelo Duha Svetoga. Duh Sveti djeluje na razne načine. Zato simboli Duha Svetoga i jesu: golub, voda, oganj, oblak, svijetlo, ruka, prst, pečat, pomazanje. Dakle, Duh Sveti djeluje i preko svećenika, i preko roditelja i preko bračnog supružnika i preko prijatelja, učitelja i profesora. Duh Sveti pošto je pravi Bog može djelovati i preko stvari, knjiga, čak i biljaka i životinja. On se svime služi kako bi nas doveo do spoznajna Boga Sina i Boga Oca.

Simbol Duha Svetoga je, dakle, i oganj. Čuli smo da je Krstitelj rekao da će Krist krstiti Duhom Svetim i ognjem. Prisjetimo se da je na apostole nakon Kristova uzašašća na nebo, sišao Duh Sveti u obliku ognjenih jezika. Dok voda, koja je također simbol Duha Svetoga označuje rođenje i plodnost života što ga daruje Duh Sveti, oganj je znak preobrazujuće energije djela Duha Svetoga. Prisjetimo se samo kako je prorok Ilija molitvom na brdu Karmel kada je prinosio žrtvu privukao oganj s neba na žrtvu, upravo zato jer oganj je slika Duha Svetoga koji preobražava ono što dodirne.

Da li je nas oganj Duha Svetoga zahvatio? Jesmo li preobraženi? Živimo li Kristovim životom ili smo još uvijek netaknuti od Duha?

Draga braćo i sestre!

            Kršteni vodom jesmo, sada se samo dajmo krstiti Duhom Svetim. Učinimo nešto u svome životu da nas Duh Sveti preobrazi svojim ognjem. Gledajmo na osobe, događaje, stvari oko sebe i iz svega toga zaključujmo kako se trebamo sve više i više približavati Isusu Kristu u ovome životu kako bi na mi bili Božja milina. Tako neka bude, amen!